U našem savjetovalištu pružamo savjetodavnu, emocionalnu i psihosocijalnu podršku teško bolesnima i članovima njihovih obitelji.
Usluge uključuju:
- TELEFONSKO SAVJETOVANJE I PODRŠKU
- INDIVIDUALNI SAVJETODAVNI RAD S OBOLJELIMA I ČLANOVIMA OBITELJI
- GRUPE PODRŠKE/OBITELJSKE SASTANKE
TELEFONSKO SAVJETOVANJE I PODRŠKA uključuju osnovne informacije, savjete i upute o skrbi, o načinu na koji možemo pomoći mi ili druge službe. Dostupni smo svaki radni dan od 9:00 do 15:00 sati. Javiti se možete na brojeve telefona 01 5588 917, mobitela 099 4889 998 ili na e-mail: kristina.jadrijevic-cvrlje@lavrena.hr
INDIVIDUALNI SAVJETODAVNI RAD obuhvaća podršku i pomoć oko najčešćih teškoća i nedoumica kada vi ili netko vama blizak dobije najtežu dijagnozu i prognozu.
Učestalost razgovora odvija se po potrebi i dogovoru, najčešće jednom tjedno u trajanju od 45 minuta. Broj razgovora nije unaprijed određen te ovisi o specifičnoj situaciji osoba koje nam se obrate za pomoć.
Za individualni savjetodavni rad s oboljelima koji nisu u mogućnosti fizički doći u savjetovalište moguće je dogovoriti kućnu posjetu ili podršku putem Zoom aplikacije.
GRUPE PODRŠKE organiziramo ukoliko postoji dovoljan broj zainteresiranih za sudjelovanje.
OBITELJSKE SASTANKE dogovaramo s pojedinom obitelji ovisno o njihovim potrebama, jednokratno ili u kontinuitetu, a radi podrške u zajedničkoj skrbi, pomoći u rješavanju teškoća i radi pomoći u planiranju skrbi.
Savjetovalište vodi Olivera Kapetanović, dipl. socijalna radnica i psihoterapeut pravca grupne analiza, pod supervizijom.
Za dogovor termina individualnog savjetovanja, iskazivanje interesa za sudjelovanje u grupi podrške ili ukoliko imate dodatnih pitanja slobodno se javite na e-mali: olivera.kapetanovic@laverna.hr ili broj mobitela 099 312 7749.
Ured savjetovališta nalazi se na adresi Trg Eugena Kvaternika 9.
Kako razgovarati s bližnjima o teškim temama, kako skrbiti?
Koje su poteškoće i kako ih nadići?
Kako planirati skrb i nositi se s teškoćama bolesti i nadolazećim gubitkom?
Što kada stvari ne idu po planu?
Kako pomoći ranjivim članovima unutar vlastite obitelji … ?
Progresivno napredovanje neizlječive bolesti dramatično mijenja cijeli život oboljelog i njegovih bližnjih. Kriza je to koja pogađa emocionalno, duhovno, fizički, psihički i na socijalnoj razini te može imati negativan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje osobe koja je bolesna i onih koji su joj bliski i brinu o njoj.
Kod oboljelog ove promjene očituju se kroz gubitak snage, fizičkih funkcija, samostalnosti, nezavisnosti, željene budućnosti, mogući gubitak i samopoštovanja, osjećaja kontrole. Mogu se javljati osjećaji bespomoćnosti, tuge, besperspektivnosti, ljutnje, straha od odvajanja od voljenih, strah od boli, patnje, umiranja i smrti.
Mijenja se i dinamika odnosa unutar obitelji. Dolazi do promjena u raspodjeli uloga. Članovi obitelji uočeni su sa svladavanjem svakodnevnih zadataka i poslova koje do sada nisu radili, a njihova svakodnevica postaje i briga i njega teško bolesnog pacijenta s mnoštvom simptoma te komplikacija uslijed bolesti i liječenja. Moraju uskladiti svoje radne, obiteljske i druge odgovornosti s potrebom da budu uz blisku osobu na kraju života, njeguju je i adekvatno odgovore na njene potrebe.
Istovremeno obitelji nisu zaštićene od svih drugih životnih situacija i problema. Mogu se pojaviti, ili već od prije biti prisutne, narušeni bračni i drugi odnosi, poteškoće u odgoju i obrazovanju djece, nezaposlenost, problemi na poslu, problemi mentalnog zdravlja sl.
Uslijed teške bolesti bliske osobe i zahtjevnosti brige o njoj može doći do osjećaja nedostatnosti, zamora i iscrpljenosti, straha od gubitka i od neizvjesnosti. Javljaju se osjećaji tuge, ljutnje, bespomoćnosti. Sve ove promjene mogu utjecati i na kvalitetu odnosa unutar obitelji, kao i na kvalitetu skrbi.
U trenutcima zahtjevne brige i njege, te opće krize zbog neizlječivosti njihovog bližnjeg, ovakvi problemi mogu se vrlo često intenzivirati i čak doseći svoj vrhunac.
Zato je važno da oni koji su u ovakvoj potrebi imaju oslonac, nekoga tko će pratiti što se događa s njima i biti im podrška, tko je stručan i razumije, tko će biti tu u krizama, otvoriti i poticati komunikaciju, olakšati priopćavanje i razgovor o lošim prognozama te posljedicama zdravstvenog pogoršanja, pomoći naći put komunikacije kada su odnosi narušeni, kada postoje drugi problemi u obitelji.
- Uvažiti osjećaje oboljelog vezane uz bolest i smrt i obzirno ih podupirati
- To je njegov proces i on mora kroz njega proći
- Podržati, ohrabriti, potaknuti obrambene mehanizme za suočavanje s bolešću
- Poštivati njegove osjećaje i patnju, ne umanjivati njihovu vrijednost laganjem, povlađivanjem, davanjem lažne nade, površnošću
- Potruditi se oko izgradnje povjerenja, dogovaranja i zajedničkog rješavanja problema
- Poticati na autorefleksiju – pogled u sebe i opažanje vlastitih reakcija, emocija, postupaka, dojmova koje oboljeli, obitelj, bolest, situacija ostavlja na mene
- Obraćati pažnju na bolesnika i ono što on želi i treba
- Uključivati članove obitelji, pomagače, profesionalce u skrb
Pratite nas!