Zagreb, 11. listopada 2025. – „Ostvarivanje obećanja: Univerzalni pristup palijativnoj skrbi“, poruka je Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi 2025. koji je, već tradicionalnom akcijom, ZaČin ljubavi, obilježen na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Organizatori akcije, udruga La Verna – volonteri u palijativnoj skrbi, poručuju kako je ovogodišnja krilatica poruka državama da palijativnu skrb učine dostupnom svima, kao dijelom univerzalne zdravstvene zaštite.

Uz potporu suorganizatora, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, „ZaČinom ljubavi“ La Verna poziva građane na volontiranje, doniranje i zagovaranje sustavnih rješenja koja palijativnu skrb čine dostupnom potrebitima, bez obzira na dob, mjesto stanovanja i socijalni status.

„Palijativna skrb ne može ovisiti o entuzijazmu pojedinaca i povremenim projektima, treba joj sustavno, nacionalno rješenje. Dok ga čekamo, akcije poput „ZaČina ljubavi“ imaju jasnu ulogu, a to je dizati svijest i mobilizirati zajednicu da palijativa postane dostupna svima. Naša su vrata širom otvorena potrebitima, a ovim putem zahvalila bih našim volonterima, donatorima i podupirateljima koji su tijekom ovih 16 godina pomogli da La Verna bude istinski začin ljubavi“, poručila je predsjednica udruge La Verna, Blaženka Eror Matić.

Građani su donacijama podržali rad udruge te zauzvrat dobili lončanice začinskog bilja kao simbol male, ali presudne geste podrške. Predstavljeno je i „Drvo želja“ za poruke oboljelima, obiteljima i prijedloge za unapređenje palijative. Događaju su prisustvovale Ivana Portolaj Pajić (Ministarstvo zdravstva), Jadranka Žarković (Ured Predsjednika RH) i pomoćnica pročelnice za zdravstvo iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Mirela Šentija Knežević.

„Grad Zagreb podržava projekte i aktivnosti usmjerene prema našim najosjetljivijim skupinama društva kojima pripadaju i palijativni bolesnici i njihove obitelji. Stoga smo izuzetno sretni što smo su kreatori ove važne akcije koja se ne odvija samo danas nego svakodnevno u životima volontera udruge La Verna i osoba koje posjećuju. Volonteri poklanjaju pažnju, toplinu, prisutnost i riječ utjehe te su neprestani začin ljubavi palijativnim bolesnicima i njihovim obiteljima. Na nama je da omogućimo razvoj usluga koje udruga La Verna pruža ne samo kroz financijsku podršku već i kroz suradnju poput ove koja senzibilizira širu javnost i ukazuje na potrebu uključivanja svih dionika u palijativnoj skrbi kako bismo zajedno doprinijeli razvoju univerzalnog pristupa palijativnoj skrbi.“, poručila je Šentija Knežević.

La Verna kao vodeća udruga za palijativnu skrb u Hrvatskoj od 2009. kontinuirano pruža podršku oboljelima i njihovim bližnjima. Danas okuplja 52 volontera i tri zaposlenice, a godišnje ostvaruje više od 3.000 volonterskih sati za više od 200 korisnika. Volonteri La Verne istaknuta su i nezamjenjiva karika palijativne skrbi u RH, svojim predanim radom ublažavaju usamljenost, rasterećuju obitelji i dopunjuju rad zdravstvenog i socijalnog sustava. Uz Grad Zagreb, pokrovitelji akcije su i Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Predsjednik Republike Hrvatske.

Kako je došlo do tvoje suradnje s udrugom La Verna i što te motiviralo da se volonterski uključiš u ovaj projekt?
Moja majka volontira u udruzi već nekoliko godina pa sam zbog nje imala priliku upoznati Oliveru i Blaženku te sam prošle godine saznala da trebaju novi logo,  htjela sam se uključiti i pridonijeti udruzi na kreativan način. Bila je to izazovna ideja jer nisam dosad kreirala ništa vezano na slične teme, ali baš zato sam mogla isprobat koliki su moji kapaciteti i uz to potencijalno pomoći udruzi da bude bolje prepoznata i proširi prostor njihovog djelovanja.

Koliko dugo si radila na stvaranju novog logotipa i vizualnog identiteta?
Uz redovni posao, kroz video komunikaciju s udrugom, otprilike 8 mjeseci.

Koje si sve ideje, simbole i koncepte željela povezati kroz dizajn i kako si ih uklopila u konačno rješenje?
U vizualnom smislu, udruzi je bilo važno da reprezentira njihove vrijednosti i područje djelovanja, također jedna od smjernica je bila elegancija obzirom da većinom žene rade u udruzi pa sam odlučila predložiti ženstvenije oblike, a u logotip i ilustracije uklopiti simbole masline i franjevačkih čvorova koji se vežu na njihove vrijednosti i činjenicu da je udruga nastala iz Franjevačkog reda.
Što se tiče verbalnog identiteta, prijedlog je bio zreo i prijateljski pristup koji će u fokus malo više staviti njihovu rečenicu “Mi smo poput dobrih susjeda!“. Tu sam vidjela potencijal izgradnje “La Verninog susjedstva“ u digitalnom i fizičkom smislu, jer već ga na neki način imaju i mogu to iskoristiti kako bi približili publici tešku temu na nježniji način.

Što novi logotip La Verne poručuje – koja je njegova glavna poruka i emocija koju si htjela prenijeti?
Najbitnije od svega da udruga bude prepoznata i lako pamtljiva gdje god se pojavi. A cijeli vizualni identitet ostavlja dojam nježnosti i profesionalnosti, što vjerujem da korisnici trebaju od udruge.

Kako je izgledao tvoj kreativni proces, od prvih ideja i skica do finalne verzije? Je li vizija bila jasna od početka ili se razvijala kroz rad?
Bilo je tu dosta posla obzirom da je bilo potrebno napraviti ne samo logo već vizualni identitet odnosno sistem koji će funkcionirati kroz sve točke korištenja. Proces smo započeli s mnogo komunikacije, pitanja i odgovora. Istraživala sam o temi i udruzi u detalje da bih izrađivala skice. Teka mi je bila puna zapisa i ideja. Prvi prijedlozi nisu baš bili ono što je udruzi odgovaralo, ali kroz te greške smo se upoznavali i nakon kojeg pokušaja došli smo do prvih konkretnih ideja koje su im se svidjele i sa posljednjom prezentacijom u kojoj smo cijeli koncept zaokružili u “susjedstvo“ – to je bilo to!

Koliko ti je bilo važno prilagoditi vizualni identitet udruzi koja djeluje u području palijativne skrbi?
To je bio prioritet. Cijeli posao je značio izgraditi nešto što bi moglo pomoći korisnicima da lakše dobiju pomoć, da taj vizualni identitet bude glasniji i da se volonteri i osnivači mogu lakše izražavati u svom radu. No, njihov novi vizualni identitet smo tek počeli implementirat tako da vjerujem da će se kroz godine razvijati i rasti u nešto još ljepše.

Koji su ti elementi u dizajnu bili najizazovniji, a na koje si posebno ponosna?
Mislim da je najizazovnije bilo kako da svi elementi izgledaju jednostavno, a da nose simbole koji će se vezati na područje rada i vjeru, a da opet ne budu preočiti i ne utope se u masi. Vjerujem da smo uspjeli sklopiti priču koja ima to sve i da će malo “iskočiti iz paštete“.
Ako bih morala izabrati na što sam posebno ponosna, možda bi to bila ikona, vjerujem da sam tu uspjela napraviti najviše jednostavnosti u dovoljno simbolike.

Kroz koje boje, oblike i tipografiju si odlučila prikazati vrijednosti kao što su empatija, podrška i dostojanstvo?
Primarne boje su pastelna ružičasta (Tea rose) i tamna plava (Prussian blue) – ružičasta je ta koja budi osjećaje nježnosti, podrške i empatije, dok plava odaje dojam mira i povjerenja te se može vezati na dostojanstvo. Nježne i tečne linije u vizualnom identitetu se također vežu na nježnost i dostojanstvo. Tipografija je jednostavna, elegantna i ima tradicionalan izgled s dozom modernosti pa cijelu priču čini toplijom a još uvijek profesionalnom.

Kako se osjećaš znajući da će tvoj rad pomoći udruzi u njihovoj misiji i postati prepoznatljiv dio njihove komunikacije?
Sretna sam što sam mogla biti dio ove priče i doista se nadam da će ovo omogućiti udruzi i njenim korisnicima dobiti više pomoći.

Što bi poručila drugim mladim dizajnerima koji razmišljaju o volontiranju i radu za zajednicu?
Taj čin volontiranja je čin gdje svi dobivamo nešto – pomoć, iskustvo, zajednicu, podršku i mislim da baš na taj način gradimo svojevrsno susjedstvo, ali ono koje je na kraju dana iskreno.

Volonteri u palijativnoj skrbi La Verna obilježili 15 godina djelovanja udruge

Vođena vizijom da niti jedan čovjek ne umre osamljen već u ozračju ljubavi, mira i pažnje, La Verna  je tijekom godina djelovanja pružila podršku 1916 osoba u potrebi za palijativnom skrbi.

U srcu Zagreba, grada u kojem sa svojih 52 volontera pruža podršku u palijativnoj skrbi više od 500 palijativnih bolesnika i njihovih obitelji, u ugodnom ambijentu Johann Franck kavane, La Verna koja je u svom djelovanju vođena vizijom – da niti jedan čovjek ne umre osamljen već u ozračju ljubavi, mira i pažnje, obilježila je 15 godina aktivnog volonterskog rada.

Na obilježavanju ove važne obljetnice udruzi i volonterima čestitku su uputili izaslanica gradonačelnika grada Zagreba gđa. Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i predstavnik Zagrebačke nadbiskupije, vlč. Ivica Zlodi, župnik u Župi Presvetog Srca Isusova u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, suradnici iz Grada Zagreba, suradnici iz službi palijativne skrbi pri domovima zdravlja, suradnici iz bolnica i kliničkih bolničkih centara,  suradnici iz Doma za starije osobe Trešnjevka Zagreb te Specijalne bolnice za plućne bolesti čiji odjel palijativne skrbi je svjetli primjer palijativne skrbi u Gradu Zagrebu na kojem volonteri La Verne redovito volontiraju.

Svečanosti su nazočili i predstavnici Caritasa, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Hrvatskog crvenog križa te Franjevačkog svjetovnog reda na temelju čijeg djelovanja je udruga i nastala, predstavnici udruge Pomoć neizlječivima, Društva za palijativnu medicinu HLZ-a, Krugovi i FIS Remete, a svojom prisutnošću proslavu su uveličali i neki od članova obitelji kojima je La Verna pomagala te predstavnici tvrtki i pojedinci koji svojim novčanim doprinosom pomažu da nijedan čovjek ne umre osamljen.

Središnji dio proslave dojmljivim interpretacijama svjedočanstava volontera, korisnika i donatora uveličala su poznata domaća glumačka imena – Ljubo Zečević, Robert Kurbaša, Alan Katić, Vini Jurčić, Josipa Anković i Marko Cindrić.

Donijevši priče iz kojih se otkriva kako je biti u „cipelama“ volontera, osobe koja brine o bližnjem koji umire te osobe koja svojom donacijom podržava udrugu brojne su uzvanike ganuli do suza.

Priču o volonterki Ani koju je donijela glumica Josipa Anković, napisala je korisnica Nataša zahvalna jer joj je pomagala u njegovanju bolesnih roditelja.

„Moram ovom prilikom priznati, kad su mi predložili pomoć volontera malo je reći da sam bila prilično sumnjičava po sistemu – ma kakvi volonteri, što će mi oni pomoći? Ali dogodili ste se vi i kako to obično biva, gdje najmanje očekuješ, najviše dobiješ. No kada netko spozna vrijednost i pomoć koju dobiva od vas shvati da na ovom svijetu još ima dobrote i ljubavi, a dok toga ima postoji i nada za sve nas. Kažu da volontirati znači besplatno služiti i tu zastajem, razmišljam – besplatno služiti – kome, zašto, zbog čega. Besplatno služiti – kako su to velike riječi u današnjem društvu, u današnjem postojanju, kad se sve, ali baš sve naplaćuje. I tek tada kad razmotrim to značenje besplatnog služenja shvatim koliko je tu volje, želje i ljubavi utkano u vaš rad“.

„Svaka priča koju smo čuli, priča je stvarnih ljudi kakvih je oko nas puno i na njih kao društvo ne smijemo zaboraviti“ istaknula je Blaženka Eror Matić, predsjednica La Verne te dodala da je zajedništvo i suradnja svih dionika ključna za razvoj cjelovite palijativne skrbi kakvoj trebamo težiti te kao društvo osvijestiti da svatko može doprinijeti tom razvoju i to je ono što kao udruga ističu i u apelima za doniranje.

I u najrazvijenijim državama, veliki dio razvoja palijative pomaže se donacijama jer nažalost, broj potrebitih je što zbog bolesti, što zbog starosti stanovništva, stalno u porastu. Svaki je iznos dobrodošao pa sve naše građane pozivamo da podrže donacijom rad naše udruge. To mogu učiniti putem La Vernine web stranice tijekom cijele godine. Na taj način, kroz podršku nama i našem radu, direktno podržavaju potrebite – palijativne bolesnike i njihove obitelji.

La Verna pruža podršku korisnicima na području grada Zagreba, dok istovremeno, na razini cijele Hrvatske, aktivno promiče umrežavanje dionika, razvoj volonterstva te zagovara javne politike koje imaju za cilj zaštititi dostojanstvo umirućih i njihovih obitelji.

Od pokretanja rada udruge u njoj je aktivno bilo preko 150 volontera koji su zajedno darovali 36.175 volonterskih sati pomažući 1916 osoba u potrebi za palijativnom skrbi.

Tko može biti volonter u palijativnoj skrbi?

Iz udruge ističu da se ponajprije mora raditi o osobi koja je spremna darovati ljubav i pažnju bližnjemu. Pod pojmom „bližnji“ u La Verni se vode kršćanskim stavom da je to svaki čovjek, najčešće potpuno nepoznat (su)građanin kojemu je potrebna podrška na kraju njegova života.

Volontiranje u palijativnoj skrbi je zahtjevno, no La Vernini volonteri su educirani. Stručnjaci u udruzi prate njihov volonterski angažman te im osiguravaju stručnu i ljudsku podršku, motiviraju ih i pomažu im prolaziti kroz periode u kojima nose dio tereta najtežih razdoblja života korisnika.

Volonterska uloga je od velikog značaja, bez nje nema cjelovite palijativne skrbi jer suosjećajnost i vrijeme darovano palijativnom bolesniku i njegovoj obitelji, lijek su za ono emocionalno i duhovno u svakom čovjeku, a svima je to lijek potreban do zadnjeg izdaha.

Fotogalerija 15 godina ljubavi